Turizam je jedan od najvažnijih gospodarskih sektora u Hrvatskoj, no njegov brzi i nekontrolirani razvoj doveo je do niza problema, osobito u obalnim i otočnim područjima. Masovni turizam, iako donosi kratkoročne ekonomske koristi, dugoročno prijeti održivosti lokalnih zajednica, okolišu i kvaliteti života stanovništva.
Jedan od glavnih problema je preopterećenost infrastrukture. Tijekom ljetnih mjeseci, gradovi poput Dubrovnika, Splita, Zadra i brojni otoci primaju više turista nego što lokalni sustavi mogu podnijeti. To dovodi do zagušenja u prometu, problema s vodovodom, odvodnjom i odlaganjem otpada, što negativno utječe i na stanovnike i na okoliš.
Ekološke posljedice masovnog turizma također su značajne. Povećana količina otpada, onečišćenje mora, buka i uništavanje prirodnih staništa samo su neki od izazova. Osim toga, sve veća potražnja za smještajem rezultira pretvaranjem stambenih prostora u turističke apartmane, što podiže cijene nekretnina i potiskuje lokalno stanovništvo.
Gentrifikacija i porast troškova života dovode do iseljavanja mladih i smanjenja broja stanovnika u starim gradskim jezgrama. Lokalna kultura i običaji često se prilagođavaju očekivanjima turista, što rezultira gubitkom autentičnosti i identiteta zajednica.
Kako bi se riješio ovaj problem, nužno je usmjeriti se na održivi turizam. To uključuje ograničavanje broja posjetitelja na osjetljivim lokacijama, razvoj turizma izvan glavne sezone te poticanje drugih oblika turizma, poput ruralnog, kulturnog i zdravstvenog. Također je važno ravnomjerno razvijati turizam u kontinentalnim dijelovima zemlje, čime bi se smanjio pritisak na obalu.
Zaključno, iako turizam donosi mnoge prednosti, nužno je promišljeno upravljati njegovim razvojem. Samo održivim pristupom možemo očuvati prirodna bogatstva, kulturnu baštinu i kvalitetu života u Hrvatskoj za buduće generacije.