Stručnjaci koji su se u četvrtak popodne okupili na tribini “Nekontrolirana apartmanizacija ispraznila središta gradova”, koja je održana u Gradskom kotaru Varoš u Splitu, slažu se da je apartmanizacija erodirala sve sfere življenja i degradirala lokalne urbane kulture, kao i kvalitetu života.
Docentica i šefica Katedre za urbanizam dr. sc. Ana Grgić je ustvrdila da smo u situaciji, u kojoj nam gospodarstvo porazno ovisi o turizmu, oportuno dopustili da se ekonomija domaćinstva na njega posve osloni. Potapšana podilazećom regulativom, apartmanizacija je preplavila povijesnu jezgru i proširila se kapilarno i u višestambene zgrade gradskih kvartova, erodirajući sve sfere življenja.
Nastavila je da je tourist fatique, takozvani zamor turizmom, očekivana posljedica tih procesa, te se unatoč nizu problema pravo na takvu eksploataciju nekretnine počelo smatrati stečenim pravom. To uvjerenje je tim štetnije, smatra, u slučaju kada vlasnik živi drugdje, nije involviran u životnu svakodnevnicu, problemi s kojima se stalni stanovnici susreću su mu apstraktni, a interesi konstruirani isključivo kroz prizmu zarade često su u konfliktu s interesima stalnih stanovnika.
Urbane funkcije slabe, produkcijom generičkog okružja, često na rubu kiča, grad gubi svoje prepoznatljive nijanse koje su ugrađene u identitet čime, osim prostora, devaluiramo i obilježja zajednice. Drži kako se na lokalnoj razini može učiniti puno.
Stručni savjetnik, Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar – Područnog centra Split mr. sc. Mirko Petrić je objasnio kako je svrha njegovog izlaganja na primjeru Splita bila predočiti da postoji međunarodna dimenzija naizgled stihijski nastalih negativnih urbanih procesa povezanih s turizmom. Istaknuo je da u Hrvatskoj postoje pojedine specifičnosti, ali i da je riječ o pojavama koje su na djelu i drugdje na Mediteranu, u privredama oslonjenim primarno na turizam.
Uvjeren je da se u svima njima primjenjuju pomno planirani ekstrakcijski mehanizmi koji za posljedicu imaju degradaciju lokalne urbane kulture i kvalitete života, kao i da te posljedice nije lako otkloniti o čemu svjedoče tek polovični uspjesi građanskih inicijativa i pokušaja gradske regulacije procesa u Barceloni i Veneciji.
“Da bi se postojeći problemi bar ublažili, potreban je sustavan pristup problemu i od strane Vlade i od strane komunalnih vlasti koje bi trebale rješavati specifične probleme pojedinih sredina. Do sada najavljene Vladine mjere nisu dovoljne za promjenu stanja i treba ih dalje razraditi. Na lokalnoj razini, konkretno kad je riječ o Splitu, zasad nema promišljene strategije rješavanja brojnih problema s kojima je suočen grad, a pogotovo njegova povijesna jezgra”, poručio je Petrić.
Dugogodišnji nadzorni inženjer tvrtke za upravljanje stambenim zgradama Radoslav Đorđević smatra da gradovi trebaju ostati gradovi, pogotovo njihovi centri koji neće biti “mrtvi” zimi, a ljeti nemogući za život lokalaca. Posebno se osvrnuo na stanare koje po njemu treba maksimalno zaštititi, te ponovno oživjeti obalne gradove čija su središta ispražnjena od trgovina i standardnog života.
Tribina je održana u organizaciji Građanske inicijative STANARIZAJEDNO.