Osnovu cestovnog prometa grada Splita čine državna cesta D8 koja povezuje Split s Trogirom i
Omišem, državna cesta D1 koja predstavlja spoj prema autocesti A1, te mreža glavnih gradskih
prometnica.
Iako kroz središte grada Splita ne prolaze značajniji tranzitni pravci, lokacija trajektne
luke te autobusnog i željezničkog kolodvora u središtu Grada, kao i područja na kojima se ceste
sužavaju s dvije trake po smjeru na jednu, predstavljaju značajna prometna ‘uska grla’ koja
generiraju zagušenja, posebno tijekom vršnog razdoblja turističke sezone. Prometni pritisci te
gužve vidljivi su i uslijed ograničenih mogućnosti ulaska i izlaska iz Grada (najopterećeniji prometni
pravci vezani su uz autocestu te smjer Kaštela i Trogira odnosno smjer prema Omišu).
Posebno je to značajno s obzirom na povećanje intenziteta cestovnog prometa:
Prema podacima Hrvatskih cesta, odnosno podacima o prometu s automatskog brojila u Stobreču, u 2021. godini izmjeren je prosječni godišnji dnevni promet vozila od 54.786 vozila, a prosječni ljetni dnevni promet od 65.005. U odnosu na 2019. godinu to je predstavljalo povećanje prometa, i unatoč utjecaju COVID-19 krize na ukupna turistička kretanja, na razini godine za 1,45%, ali i 4,8% tijekom ljeta.
Prema podacima Hrvatskih cesta prosječan dnevni promet vozila na trajektima
u Splitu u 2021. godini bio je 2.297 vozila, odnosno 5,3% više nego u 2019. godini. No, trajektna luka ostvaruje više nego dvostruko veći prosječni dnevni promet vozila tijekom ljeta. U 2021. godini ostvaren je tako prosječan dnevni promet od 5.154 vozila, odnosno za 10,8% više nego u pred-pandemijskoj 2019. godini. Snažan promet cestovnih vozila, kada kroz luku prođe i 120 tisuća putnika i oko 23 tisuće vozila, stvara kilometarske kolone na prometnicama prema Trajektnoj luci.
Za razliku od intenzivnog pomorskog putničkog prometa, uključujući i promet koji generiraju
turistička/izletnička plovila te plovila za odmor i razonodu u luci nautičkog turizma i komunalnim
lukama kao i u gradskoj luci, važnost željezničkog prometa konstantno opada. Strategija razvoja grada Splita do 2030. godine (dokument Urbano okruženje) prepoznaje izgrađenost cestovne mreže koja osigurava povezanost glavnih prometnih pravaca, osobito u središnjem pojasu urbane zone Splita. U dokumentu se upozorava da uslijed neadekvatnog razvoja cestovnog sustava pojedini dijelovi grada nemaju odgovarajuću uličnu mrežu, a primjetan je i nedostatak povezanosti cestovnih pravaca koji bi omogućili rasterećenje prometnih tokova.
Promet u mirovanju
Sustav parkiranja dodatni je problem cestovne infrastrukture Grada koji odražava nesrazmjer između ponude parkirališnih mjesta (1.615 uličnih, 1.748 izvan-uličnih, 3.549 garažnih parkirnih mjesta pod naplatom) i potražnje, a posebice je izračen, iako ne i isključivo, u centralnom gradskom području. Tijekom razdoblja naplate u središtu Grada bila je veća od 80%, a najveću iskorištenosti bilježila su parkirališta na lokacijama: Zagrebačka ulica (96%), Šperun-Sv. Frane (90%), ulica Domovinskog rata 21 (86%) i 29 (84%) te Kragićeva poljana (85%). Izuzetno visoku iskorištenost ostvaruju i garaže. Procjenjuje se da ni kamionski i autobusni terminali nisu odgovarajući (Strategija razvoja grada Splita do 2030. godine, dokument Urbano okruženje).
Pješački promet u središtu Grada odvija se po neadekvatnoj pješačkoj infrastrukturi (prema lučkom
području), a pješačke staze su preuske za postojeći broj pješaka, posebice ljeti.
Sigurnost u prometu
Na rastući problem cestovnog prometa, kao odraz jaza između pojačane aktivnosti vozila i
neadekvatne prometne infrastrukture, upućuje i broj prometnih nesreća.
Broj prometnih nesreća u 2021. godini bio je za 10% veći nego u 2019. godini, prije svega kao odraz 13%-tnog rasta nesreća s materijalnom štetom. Mjesečni najveći broj nesreća, posebice u 2021. godini bio je u kolovozu, a potom rujnu te srpnju što koincidira s pojačanim prometom rijeko vršnog razdoblja turističke sezone. Od ukupnog broja prometnih nesreća u 2021. godini 64% odnosilo se na nesreće s materijalnom štetom, 36 s ozlijeđenim osobama dok je jedan posto nesreća imao za posljedicu gubitak života. Tijekom ljetnih mjeseci 2021. godine zabilježen je, u odnosu na godišnji prosjek, iznadprosječan udio nesreća s ozlijeđenim osobama.
(preneseno iz studije Turističkog nosivog kapaciteta grada Splita kojeg je u prosincu 2022. godine izradio Institut za turizam i splitska Turistička zajednica)